Pronađi članak:

25. 2. 2014.

Statua Stiva Džobsa napravljena u Srbiji, po narudžbini Apple-a



Delo Dragana Radenovića sinoć je predstavljeno u Beogradu, a zatim će biti postavljeno u centrali „Epla” u SAD, naručioca skulpture izlivene u bronzi

Spomen-obeležje Stivu Džobsu, delo srpskog akademskog vajara Dragana Radenovića, biće predstavljeno danas u Beogradu, na dan kada se obeležava 59 godina od rođenja ličnosti koja je izmenila svetsku tehnološku scenu. Srpski informatičari organizovali su i predavanje o magu informatičke tehnologije, koje će u Ustanovi kulture „Palilula”, večeras od 19 sati održati dr Petar Kočović.

Obelisk, skulptura izlivena u bronzi, koja se u vrhu završava umetničkim portretom Džobsa, biće izložen samo jedan dan u našem glavnom gradu (u Ulici mitropolita Petra 8). Zatim, obelisk, koji su od našeg vajara poručili iz centrale „Epla”, putuje u sedište kompanije u Kupertino, u Kaliforniju, SAD.


Kako je „Epl” odabrao upravo delo našeg vajara?

– Pre dva meseca bio sam u Sankt Peterburgu, a kako je tamo vladala ledena zima, na minus 40 stepeni, nisam imao kuda, pa sam vreme provodio u ateljeu Kirgiza Bišenbeka Turgalijeva, kolege vajara koji mi je nekada bio student. Sedeli smo u ateljeu, on je nešto radio, pa sam ga pitao čime je to zaokupljen. Rekao mi je da radi skice za svetski internet konkurs za skulptura s portretom Stiva Džobsa. Nagovorio me da i ja pokušam. To sam i uradio i već za nekoliko dana pozvao me je Džonatan Ajv, šef „Eplovog” menadžmenta, i obavestio da je izabran moj rad – ispričao je Dragan Radenović za naš list.



Radenović se odlučio za obelisk, jer smatra da se sve vredne ideje dižu kao oko obeliska ka njegovom vrhu, a završio ga je skulpturom glave Stiva Džobsa. Dodao je da obelisk Stiva Džobsa, za koga se vezuju slova raznih alfabeta, uključujući i slovne oznake iz Miroslavljevog jevanđelja, predstavlja energiju ideje binarnih brojeva (kao osnove računarstva), koja se pretače u raskoš reči, izraza, rečenica i govora. Delo je obogatio i likom anande, gavrana koji je kao realna predstava postao izvorište mita indijske religije i filozofije.

Radenović je ubeđen da nema granica između umetnosti i nauke. Kaže da se brojni teoretičari slažu u stavu da genijalnost postoji samo u umetnosti a ne u nauci, pa zato smatra da su Džobs, ali i Tesla, pored svih svojih naučnih dostignuća, ustvari umetnici.



A Stiv Džobs će ostati zapamćen kao jedan od simbola kraja prošlog i početka ovoga veka, ere računara, „gedžeta”, smartfona i tableta. Nažalost, nije stigao da predstavi sve revolucionarne proizvode i koncepate koje je želelo, a one koje je ostavio svetu preporodili su tržište potrošačke elektronike: „ajtjuns” (2003), „ajfon” (2007), „App Store” (2008) i, konačno, „ajped” (2010).



Džobs je preminuo 5. oktobra 2011. u 56. godini, samo dan nakon što je u Kupertinu, njegov naslednik na čelu „Epla” Tim Kuk predstavio novu verziju smartfona „ajfon”, koji je „Epl” učinio najvrednijom firmom na svetu. Džobs se dugo borio s rakom pankreasa, zbog kog je krajem avgusta te godine napustio kormila kompanije.

Kada je prestalo da kuca srce Džobsa, milioni njegovih poklonika i poslovnih partnera znali su da će točak razvoja da se uspori. Firma „Epl” je od bankrotstva (bez Džobsa u menadžmentu) dospela do titule najbolje kotirane kompanije na berzama (sa Džobsom na čelu), a zamajac kojeg je pokrenuo Džobs 1997. i danas omogućava da se „Epl” penje na lestvici poslovnog uspeha. Kada je Stiv oteran iz „Epla”, kažu svedoci, to je učinjeno zbog loše komunikacije sa upravom i zaposlenima. Iako osnivač, napustio je firmu. Ali zvali su ga da se vrati, jer govorili su mnogi – tadašnji predsednik uprave Džon Skali, koji je došao iz „Pepsija”, izgleda nije mogao da proda ništa do samo šećerne vodice. Stiv se vratio „uz fanfare”, slavodobitno. Pojavio se novi „mekintoš” računar. Usledile su do tada neviđene promocije proizvoda. Pozorišne i fakultetske dvorane bile su tesne da prime sve zainteresovane. I naredni projekti ređali su sve bolje i intrigantnije rezultate i savremenije proizvode.

Da li vam se dopada statua? Pitamo se da li naručioci obeliska znaju da u Srbiji ne postoji Apple Store i da iPhone može da se kupi samo nelegalno. Ironično.

Pogledajte šta je sve Apple predstavio na poslednjoj prezentaciji. Ako želite da pratite dešavanja iz Apple sveta, dodajte nas na Facebook-u, pratite nas na Twitter-u i dodajte nas u krugove na Google+ mreži.

izvor: politika

Нема коментара:

Постави коментар

Cenimo tvoj komentar!

Pročitaj još: